_ _ _ _____ ___ __ __ _(_) | _(_)___ / ( _ ) / /_ ___ ___ _ __ ___ \ \ /\ / / | |/ / | |_ \ / _ \| '_ \ / __/ _ \| '_ ` _ \ \ V V /| | <| |___) | (_) | (_) | (_| (_) | | | | | | \_/\_/ |_|_|\_\_|____/ \___/ \___(_)___\___/|_| |_| |_|
Esch-sur-Alzette
| |||
---|---|---|---|
|
|||
Koordinate: 49°30′N 5°59′E / 49.500°N 5.983°E | |||
Država | Luksemburg | ||
Regija | Région Sud | ||
Okrug | Kanton Esch-sur-Alzette | ||
gradski status | 1906. | ||
Vlast | |||
- gradonačelnik | Christian Weis (CSV, mandat 2023-2029) | ||
Površina | |||
- Ukupna | 14,35 km² | ||
Najveća visina | 435 m | ||
Najmanja visina | 279 m | ||
Stanovništvo (2023) | |||
- Grad | 36.625 | ||
- Gustoća | 2.552/km² | ||
Vremenska zona | UTC+1 (UTC) | ||
Službene stranice Zvanična stranica grada | |||
Karta | |||
Esch-sur-Alzette (luksem. Esch-Uelzecht; nj. Esch an der Alzette) je drugi po veličini grad Velikog Vojvodstva Luksemburg, sjedište istoimenog kantona i komune.
Nalazi se na jugozapadu zemlje, uz rijeku Alzette na samoj granici sa Francuskom. Udaljen je oko 15 kilometara od grada Luksemburga. Grad je glavni centar tzv. „Terres Rouges”[α 1], bogat željeznom rudom, i ostaje glavno središte čelika u zemlji. Kozmopolitski – više od 30% njegovih stanovnika su stranci – sada doživljava značajnu komercijalnu aktivnost.
Zajedno sa Kaunasom i Novim Sadom grad je nosio titulu Europske prijestolnice kulture 2022 godine.
Esch-sur-Alzette je opština sa gradskim statusom u jugoistočnom Luksemburgu, glavni grad Kantona Esch-sur-Alzette i dio okruga Luksemburg. Nalazi se u jugozapadnom Luksemburgu, na granici sa Francuskom. Kroz grad protiče reka Alzette. Prostire se na 14,35 km².
Esch-sur-Alzette je dom „Narodnog muzeja Otpora”, u kojem se čuva materijal u vezi sa otporom na nemačku okupaciju za vreme Drugog svetskog rata. Na ulazu u muzej se nalazi skulptura političkog zatvorenika. Druge turističke atrakcije su veliki park i Bervart kula (Berwart Tower) izgrađena 1621. godine. U gradu postoje i dva muzeja.
Popis 15. februara 2001:
Nacionalnost | Populacija | % |
---|---|---|
- Luksemburžani | 15.062 | 55,49% |
- Portugalci | 6.442 | 23,73% |
- Francuzi | 1.236 | 4,55% |
- Italijani | 1.641 | 6,05% |
- Belgija | 336 | 1,24% |
- Nemci | 251 | 0,92% |
- Jugosloveni | 1.224 | 4,51% |
- Ostali | 954 | 3,51% |